Zemljopisni položaj i prirodni uvjeti    

Široki Brijeg, gospodarsko, kulturno, prosvjetno, vjersko i administrativno središte županije Zapadnohercegovačke, nalazi se u središtu zapadne Hercegovine, na magistralnom putnom pravcu Mostar-Split a od Mostara je udaljen dvadesetak kilometara. 

Položaj Širokog Brijega 

Čitav Širokobriješki kraj  može se podijeliti u tri zasebne zemljopisne i klimatske cjeline. Najveća od spomenutih  cjelina  svakako je plodna dolina smještena  između padina planine Čabulje na sjeveru te brda Trtle na jugu. Ovu dolinu čine četiri kraška polja; Mostarsko Blato te Kočerinsko, Trnsko i Mokarsko polje. Oko ovih kraških polja u prošlosti se razvio čitav niz naseljenih mjesta koja su danas sastavni dio općine Široki Brijeg; Ljuti Dolac, Biograci, Jare, Uzarići, Knešpolje, Dobrič, Provo, Lise, Oklaji, Mokro, Turčinovići, Privalj, Kočerin, Gornji Mamići i Ljubotići. 

 U sredini ove doline, na mjestu gdje se ispod uzvisine na kojoj se nalazi franjevački samostan, crkva i gimnazija,  spajaju rječice Lištica i Ugrovača razvio se  u posljednjem stoljeću Široki Brijeg, gradić  koji danas ima oko 8.000 stanovnika.

     Široki Brijeg

Sjeverno od ove plodne  doline, na padinama planinskog masiva Čabulje, nalazi se nešto manja cjelina  širokobrijeških sela u narodu poznatih pod nazivom «Brda». Ovu zemljopisnu cjelinu obuhvaćaju  Rujan, Crne Lokve, Izbično, Gornja i Donja Britvica, Dobrkovići, Gornji i Donji Crnač te Gradac. Na samom jugu širokobriješkog kraja, u prostoru otvorenom prema vinorodnom Broćnu te krajevima oko Ljubuškog i Gruda, kojima je nemirna povijest ostavila imena Nahija i Bekija, smještena su tri širokobriješka, tipično mediteranska sela; Dužice, Rasno i Buhovo. To je ujedno treća prirodna cjelina.  Čerigaj, jedino se od širokobrijeških sela ne može uklopiti niti u jednu od ovih triju zemljopisnih cjelina. Čerigaj se nalazi na samom spoju  brda Trtle (690) i brda Magovnik  (550) te je zahvaljujući svom prirodnom položaju u prošlosti imao iznimno veliku ulogu u povijesti ovoga dijela Hercegovine. 

U komunikacijskom smislu, Široki Brijeg je danas značajno cestovno čvorište u kome se križa nekoliko značajnih cestovnih putnih pravaca. U prvom redu to je cestovni pravac koji,  preko Gruda i Imotskog  povezuje Mostar sa Splitom, te putni pravac koji povezuje zapadnu Bosnu sa Mostarom i dolinom Neretve, ali i srednjim i južnim Jadranom. Blizina jadranske obale te fizička zaštita koju mu od prodora hladnog sjevera djelomično pružaju planinski masivi "Hercegovačkih Alpa"; Vrana, Čabulje i Čvrsnice podarili su Širokom Brijegu sve klimatske karakteristike tipičnog mjesta niske Hercegovine sa umjerenom  mediteranskom klimom u jesen i proljeće. 

Čabulja i Čvrsnica zimi

U zimskom razdoblju dolazi i do znatnijeg utjecaja kontinentalne klime, dok su ljeta uglavnom sušna i vruća. Srednja temperatura u siječnju rijetko pada ispod ništice dok ljeti, sunce i kamen  znaju zajedničkim snagama temperaturu podići i do četrdeset stupnjeva u hladu. Južni dio općine je tipično mediteranski dok je u sjevernim dijelovima utjecaj kontinentalne klime znatnije izražen.