Kulturna baština

 Godine 1910. širokobriješka župa je brojala nešto manje od 8000 duša a svega je 300 osoba znalo čitati i pisati. Svjesni činjenice kako na 112 000 Hrvata katolika u Hercegovini postoji samo 10 pučkih škola, te kako se u tim školama radi po programu Beča i Sarajeva  a ne po interesima hrvatskog  naroda, hercegovački franjevci predvođeni  fra Didakom Buntićem odlučiše stati na put tome zlu. Napravili su program rada Hrvatskih seljačkih škola u Širokom Brijegu i čitavoj Hercegovini  tako da je već 1911. broj pismenih porastao na 500 a nakon petogodišnjeg ciklusa tečaj je samo u Širokom Brijegu uspješno završilo  4795 osoba. Prema podacima koje je objavio fra Dominik Mandić, u Hercegovini je do polovice  1917. proces opismenjavanja  uspješno završilo oko 14 000 osoba. Što je svakako impozantan rezultat. Ako se ovome pridoda  činjenica da je širokobriješka Franjevačka gimnazija 1918. godine postala osmogodišnjom školom, a njeni su se učenici, u usporedbi sa  polaznicima državnih škola istoga ranga, isticali znanjem i vještinama u potpunosti ćemo sagledati ulogu širokobrijeških franjevaca u kulturnom uzdizanju širokobriješkog kraja i Hercegovine uopće.

Gimnazijski orkestar limene glazbe iz 1912.

Ukupan kulturni rad  također je vezan za franjevce. Oni  su u Širokom Brijegu osnovali  muzej s arheološkom, numizmatičkom, etnografskom, geološko-biološkom i drugim zbirkama. Također su utemeljili  puhački i tamburaški orkestar, te više samostalnih knjižnica od kojih je svakako najveća bila ona u širokobriješkoj gimnaziji.. Na taj su način osobnim primjerom pučanstvu pokazivali ispravan odnos spram budućnosti ali i očuvanju  vlastite baštine općenito. Međutim, taj i takav rad širokobrijeških franjevaca naprasno je prekinut zločinima koje su počinili partizani početkom veljače 1945. Uz neviđen zločin kada su početkom veljače 1945. ubili trideset  nedužnih franjevaca partizanski su "osloboditelji" spalili  i kompletan arhiv, matične knjige  te franjevačku knjižnicu. Jedan od očevidaca toga zločina dr. Bruno Raspudić kasnije je o ovim događajima napisao slijedeće: "Upravo, dok smo prevaljivali taj dio puta, opazio sam, kako se s vrha širokobriješke gimnazije  uzdiže gusti oblak crnog dima, što ga je lizao veliki crveni plamen, koji je svakim časom bivao sve to veći i svjetliji. Obasjavao je čitavu okolicu. Strava te jezovite ratne noći zbog toga je još više zavladala cijelom širokobriješkom kotlinom. Ne mogu a da ne spomenem da su mi u tom času bile oči pune suza, a srce mi se kidalo od duboke boli i tuge. Moje misli letjele su u tom času k onom crvenom plamenu na gori, koji se je dizao upravo iz same gimnazijske biblioteke, jedinoga lako zapaljivoga mjesta u cijeloj zgradi. Ali još više moje misli i osjećaji letjeli su u ovom strašnom času noći k mojoj dragoj braći franjevcima, za koje sam znao da su se sklonili i utonuli u  crni prostor zemlje pred vatrom poludivljeg napadača koji iako sasvim blizu nisu u ovom trenutku znali da crveni plamen ognja gorućega liže krov i zidove velebnih zgrada i tako ništi i u prah pretvara stoljetni rad hercegovačkih franjevaca i njihovog siromašnog puka".

Misnice iz XIX. stoljeća čuvaju se u širokobriješkoj franjevačkog riznici 

Manifestacije narodne baštine

Široki Brijeg se dugi niz godina u tišini i jugo-komunističkoj izopćenosti skromno oporavljao od velike tragedije koja ga je zadesila da bi danas dobrim dijelom uspio povratiti dio svoga nekadašnjega sjaja. Danas na području širokobriješkog kraja djeluje Likovna akademija, Franjevačka galerija sa bogatom riznicom, nekoliko kulturno-umjetničkih društava, Amatersko kazalište "Didak", Srednja glazbena škola, "Matica Hrvatska", "HKD Napredak" te mnoga društva, udruge, klape itd. . 

Slavonci i Hercegovci, zajedno

Širokobriješke mažoretkinje

Književne večeri, kazališne predstave, koncerti,  slikarska kolonija, i izložbe, samo su neki od kulturnih događaja koji se redovito odvijaju u Širokom Brijegu. Većina ovih manifestacija odvija se u sklopu projekta "Briješka zvona" koji  je utemeljen 1999., a čiji je utemeljitelj i generalni pokrovitelj Općinsko poglavarstvo Širokog Brijega. 

BRIJEŠKA ZVONA su kulturno-zabavno manifestacija pod čijim okriljem možete gledati modne revije ali i slušati glazbu u izvedbi kora a u pratnji simfonijskog orkestra  

 Hrvatski film i video je jedna od manifestacija koja se  već treću godinu za redom održava u Širokom Brijegu a na koju su širokobriježani iznimno ponosni.. Organizatori ove filmske manifestacije su širokobriješki "Kino i video klub Amater" te Hrvatski filmski savez. Glavni pokrovitelj ove manifestacije amaterskog filma jeste "Turistička zajednica  Široki Brijeg".

Franjevačka galerija u Širokom Brijegu

Stoljetna uloga širokobriješkog samostana i neprežaljeni žal za kulturnim blagom uništenim koncem II. svjetskog rata prožeti  ljubavlju prema umjetnosti i svijesti o njezinoj ulozi u životu ljudi općenito te težnjom da se Širokom Brijegu povrati dio negdašnje uloge rezultirali su koncem 1979. otvaranjem samostanske riznice. U riznici su bile smještene slike starih majstora, umjetnički oblikovano crkveno posuđe i uporabni predmeti, stare knjige i liturgijsko ruho a postav je uredio dr. Đuro Basler.

 Fra Mirko Ćosić, UZ OGNJIŠTE 1957., ulje na platnu, 79x115 cm

U netom dovršenoj zgradi u neposrednoj blizini samostana 25. srpnja 1990. otvoren je stalni postav Franjevačke galerije Široki Brijeg. Stalni postav galerije  pretežito sačinjavaju radovi slikara i kipara hrvatske moderne i suvremene umjetnosti, radovi avangardnih i naivnih slikara. U galeriji se danas između ostalog čuvaju i slike starih majstora među kojima je najstarija: "SLIKA GOSPE ŽALOSNE"  nastala  u drugoj polovici XIV. stoljeća, kalež iz 1636., inkunabula tiskana 1493., te rukopis fra Martina Mikulića nastao u širokobriješkom samostanu 1867.

Dvije iznimno vrijedne slike starih majstora čuvaju se u širokobriješkoj Franjevačkoj galeriji. GOSPA ŽALOSNA (lijevo) nastala je u drugoj polovici XIV. stoljeća a MARIJA S KRISTOM (desno) nastala je u XVIII. stoljeću.

U širokobriješkoj franjevačkoj riznici čuvaju se i ovakve vrijednosti stare i po nekoliko stoljeća

U Franjevačkoj galeriji su se izredale izložbe mnogih poznatih hrvatskih umjetnika, počevši od Vlahe Bukovca, Celestina Medovića, Eugena Vidovića, preko K.A. de Rivere, S. Kopača, Ede Murtića do Virgilija Nevistića, Antuna  Cetine, A. Sardelića, J. Botterija Dinija, M. Trebotića, pa do P. Barišića, Vatroslava Kuliša i umjetnika mlađeg naraštaja.

Od 1996. na Širokom Brijegu djeluje i Akademija likovnih umjetnosti a od njene uspostave Franjevačka galerija je stalno mjesto izlaganja njenih profesora i polaznika ove, sada već, eminentne umjetničke ustanove.

Prema posljednjim informacijama u tijeku je prikupljanje sredstava za otvaranje poslijediplomskog studija sakralne umjetnost što bi i dodatno učvrstilo mjesto Širokog Brijega na umjetničkom zemljovidu Europe i svijeta.