Gospodarstvo

Sam gradić počeo je nastajati početkom dvadesetog stoljeća oko vodenice za mljevenje žita na rijeci Lištici sazdane od kamena, a u početku su ga njegovi stanovnici zvali Ćemer (turcizam: ćemer = svod).Nakon izgradnje cestovnog pravca prema Mostaru poduzetni ljudi iz okolnih sela počeli su oko te vodenice podizati dućane i gostionice te je tako u podnožju Širokog Brijega počeo, zahvaljujući razvoju uslužnih djelatnosti, nastajati gradić  kasnije znan i pod nazivom Lištica. 

Stare mlinica u Borku

I sam grad i njegove najstarije ustanove svoje polazište imaju uglavnom  iz franjevačkih ustanova i njihovog djelovanja. Osim kasnije čuvene Franjevačke klasične gimnazije (1848.), koja je izrasla iz  kućne škole za franjevačke pripravnike u selu Čerigaj, franjevci su vodili ne samo pučku školu (1867.), nego i ljekarnu, dućane (trgovinice i kavanu), vodenicu (1868.) i stolarsku radionicu. Pod franjevačkoj dirigentskom palicom sagrađen je i  kameni most na Ugrovači (1868.), gimnazijska zgrada (1924.-31.), đački dom (1929.-32.), te hidroelektrana (1934.).

Franjevačka hidrocentrala u Širokom Brijegu snimljena 1936.

Uz rečeno franjevci su osnovali u Širokom Brijegu i prvu banku, a državne su vlasti  poticali  na osnivanje pošte (1911.), gradnju kanala za navodnjavanje te na osnivanje stanice za otkup i djelomičnu preradu duhana (1912.).  Kao vrhunac svih ovih  silnih nastojanja i aktivnost  može se uzeti kamena romanička bazilika s dva zvonika, kojoj su temelji postavljeni 1905.,  pokrivena je 1911., a u siječnju i veljači 1945. pogođena sa 293. topovska projektila.

Gospodarske grane u prošlosti

Dostupni povijesni izvori kazuju nam kako su se ljudi sa ovih prostora  u dalekoj prošlosti bavili stočarstvom, uzgojem žitarica, povrtlarstvom, voćarstvom i pčelarstvom, dočim je  početkom XX. stoljeća glavni  proizvod ovog kraja  postao na daleko poznati hercegovački duhan.  Uzgoj vinove loze, poradi  klimatskih odlika, bio je i ostao specifikum samo južnog dijela općine a broj sadnica niti danas nije dosegao brojku koju je imao prije prvog svjetskog rata. 

Nakon prvog svjetskog rata beogradska je vlast zavela svoju strahovladu a ista je svoju strogoću posebice primjenjivala nad sadiocima duhana. Zahvaljujući takvom odnosu vlasti i potrebi prehranjivanja brojnih obitelji došlo je i do stvaranja "crnog tržišta", u narodu poznatog kao "šverc duvanom". Godine 1934.,dolazi i do razvoja još jedne gospodarske grane. Rudarstva ! Zahvaljujući činjenici da sjeverni dijelovi širokobriješkog kraja leže na zalihama boksitne  rudače, dolazi do formiranja nekoliko poduzeća koja su opet otvorila nekoliko rudarskih kopova.  Procjene kazuju kako je u razdoblju između 1935. i 1944. u širokobriješkim rudnicima proizvedeno oko 400.000 tona iznimno kvalitetne boksitne rudače.

Galića kuća iz 1930

Nakon II. svjetskog rata i neuspješnog pokusa sa zemljoradničkim zadrugama  po uzoru na one u sovjetskoj Rusiji gospodarska modernizacija, i unatoč činjenici da se čitava zapadna Hercegovina  našla u svekolikoj gospodarskoj izolaciji komunističkih vlasti, zahvaća i ovo područje. Naime, nekolicina poduzetnih  ljudi ovoga kraja uspijevaju na zdrave temelje  postaviti nekoliko gospodarskih subjekata  tako da  rad u rudnicima i proizvodnja duhana više nisu bili jedini gospodarski izvori. Građevinsko poduzeće "Novogradnja"(1948.), Trgovačko poduzeće građevinskim materijalom "Obnova" (1953), stolarija "Sloga" (1954..), poduzeće za preradu metala "Metalac" (1954.), krojačka radionica "Odjeća" (1954.),  ugostiteljsko poduzeće "Primorje (1953.) i Poduzeće za proizvodnju cigli "Orovnik" (1958.) postaju nositeljima modernizacije ovoga kraja.                                  

               Početkom šezdesetih godina dolazi do određene liberalizacije komunističkog društva te veći broj širokobriježana odlazi na rad u inozemstvo. Njihovo će radno iskustvo i zarađeni novac odigrati vrlo bitnu ulogu u razvoju širokobriješkog kraja koncem osamdesetih i devedesetih godina prošloga stoljeća. Početak sedamdesetih godina i polaganje kamena temeljca za  Tvornicu "FEAL" (1972.) obilježila je početak  procesa  industrijalizacije  ovoga kraja. Ukupan gospodarski razvoj prate i osnivanje poslovnica velikih banaka. Tako su sedamdesetih godina u tadašnjoj Lištici djelovale Zagrebačka, Sarajevska i Jugobanka ali Zagrebačka banka ubrzo biva istisnuta a na ovom, zbog deviznih doznaka radnika iz inozemstva vrlo zanimljivom prostoru ostaju djelovati Sarajevska banka i Jugobanka iz Beograda. U drugoj polovici osamdesetih godina varaždinska RO "Kožara" započinje sa izgradnjom Tvornice obuće "Lišto"(1986.) a ukupna se investicija odvija preko novoutemeljene poslovnice Varaždinske banke. Tvornica je svečano otvorena i u probni rad puštena godine 1990.

Sadašnji gospodarski trenutak

Vrijeme predratne gospodarske krize praćene enormno visokom inflacijom, ratna zbivanja te tranzicijski procesi ostavili su posljedice na ukupno gospodarstvo kako ovih prostora tako i Širokog Brijega. Velika soc-realistička poduzeća su u razdoblju (1987.-1991.)  putem sarajevskih i beogradskih poslovnih banaka dovedena na rub stečaja a onda predana novoizabranoj vlasti. Sarajevska i Jugobanka povlače se sa ovih prostora pred sami rat odnoseći sa sobom ušteđevinu građanstva. Na prostorima HZ-HB   utemeljuje se Hrvatska banka d.d. Mostar a nakon nje i nekoliko drugih banaka  koje su pratile transformaciju bivšeg društvenog u privatno ili mješovito privatno-državno vlasništvo. U ovim se procesima čitav  niz malih privatnih poduzeća i radionica uspješno transformirao   u srednja i velika poduzeća, dočim jedan dio  bivših društvena poduzeća biva  privatiziran a drugi dio se  jednostavno gasi, jer u  tržišnoj utakmici jednostavno nije  mogao opstati.                                                  

 Mepasov prodajni centar danas

 Danas je Široki Brijeg sjedište nekolicine velikih privatnih poduzeća koja posluju ne samo na prostoru Bosne i Hercegovine nego i šire. To su u prvom redu privatizirano poduzeće za preradu aluminija "Feal", trgovačka poduzeća "Mepas", "Primorka", Čulina,  i "Omnia , zatim mesna industrija "Lijanovići", poduzeće za preradu kamena "Dubint", tvornica izolacijskih materijala "Katran", grafička poduzeća "Hercegtisak" i "Logotip", nekolicina građevinskih tvrtki, te svakako vodeća diskografska kuća u BiH "Song Zelex", kao i  mnoga druga srednja i manja poduzeća. 

        Prema statističkim izvješćima u Širokom Brijegu je trenutno uposleno oko 5000 ljudi, a osobni dohodak uposlenih  svakako je daleko veći od prosjeka daytonske Bosne i Hercegovine.